Nesvjesni unutrašnji pritisci koji nas nagone da radimo neke stvari na određene načine, npr. brzo, savršeno, sa malo emocija itd. Često neprikladni ili beskorisni u ostvarivanju rezultata; (Ne uvijek) oni teže da zadovolje unutrašnje potrebe prije nego stvarne događaje. Dobri za identifikovanje spoljašnjih znakova koji odražavaju unutrašnje procese.

Budi savršen: „Šta ti znači ova četvorka“ – pita otac sina, koji u knjižici ima sve petice i jednu četvorku
Budi jak: „Budi jak i ne pokazuj osjećanja ili da te neko vidi da plačeš“
Radi naporno: „Mali jednostavno ne postiže ni djelić koliko bi mogao“
Ugodi: „Osim ako radiš stvari koje se meni sviđaju, neću te voljeti“
Požuri: „Ko rano rani, dvije sreće grabi“

Radni stilovi i drajveri

U uobičajenim životnim situacijama, kod ljudi možemo primetiti različite odlike - da je neko brži u obavljanju obaveza, neko posvećuje puno pažnje detaljima i ni jedna greška ne može mu promaći, a neko je opet spreman na rad u teškim uslovima nikada se ne žaleći na to. U tim situacijama mi govorimo o karakteristikama načina rada određenih osoba, u čemu su oni dobri, u kojim su situacijama efikasniji, o stvarima koje predstavljaju snage tih ljudi u odnosu na neke druge.

I što su ova dominirajuća ponašanja izraženija, pod uslovom da osoba normalno funkcioniše i ostvaruje rezultate u svom životu, kažemo da je kod nje izraženiji određeni stil ponašanja i nazivamo ga radni stil, iako značenje pojma izlazi i van poslovnog konteksta.

KAKO SE ODRŽAVAJU NAŠI RADNI STILOVI

Kako se održavaju radni stilovi? Najjednostavnije, možemo reći da naš radni stil „upravlja“ našim ponašanjem. Sve je u redu dok se postižu rezultati, tada potvrđujemo da je tako trebalo, tj. da je naš radni stil najbolje „rješenje“.

Ipak, ovo je samo dio kompletne slike. Da bismo uspostavili bolju voljnu kontrolu nad našim radnim stilovima, važno je da detaljno preispitamo sve „začarane krugove“ putem kojih se naši radni stilovi održavaju.

Odaberite radni stil koji Vas najbolje opisuje/koji za vas predstavlja najveći izvor stresa i pokušajte da objasnite kako se vaš radni stil održava.

Počnite od vašeg centralnog uvjerenja koje stoji u osnovi radnog stila.

Sjetite se okolnosti u vašem ranom razvoju u kojima ste takvo uvjerenje stekli.

Kada ste prepoznali vaše centralno uvjerenje, pokušajte da jasno eksplicirate kako se vaš radni stil manifestuje u ponašanju. Koje je vaše rješenje za „prijetnju“ koju centralno uvjerenje u sebi nosi.

Kako vaše ponašanje (tj. rješenje) utiče na vašu okolinu (na njihova uvjerenja o vama i njihova ponašanja)?

*Kako vaše ponašanje (tj. rješenje) utiče na samo obavljanje radnih zadataka? *

Kako ponašanje i stav vaše okoline, kao i uspjeh u obavljanju radnih zadataka utiču na vas (kojim se tačno putem potvrđuje vaše početno uvjerenje)?

Konačno, pokušajte da mapirate šta se događa u najkritičnijim momentima, kada vas vaš radni stil dovede do „tačke pucanja“. Kako se u takvim okolnostima potvrđuje vaše početno uvjerenje?

Kontrola drajvera

Važnost pojmova radnih stilova i drajvera jeste u tome što ovi koncepti daju mogućnosti za kontinuiran rad na rastu i razvoju osoba i timova. Povećanje svijesti osobe o radnom stilu omogućava da se grade njene snage, kao i da se minimiziraju teškoće koje iz njega proizilaze. Upoznavanje načina na koji se nesvjesno i automatizovano ponašamo omogućava da korišćenje adekvatnih radnih stilova u situacijama gdje oni više odgovaraju, kao i da se negativne odlike dominirajućeg radnog stila bolje svjesno kontrolišu.

Dozvole

Za svaku drajversku poruku postoji protiv-otrov koji smo nazvali dozvola. Ako ste uvidjeli da vam je potrebna dozvola možete je sami sebi dati.

Svaki put kada svjesno iskoračimo iz drajverskog ponašanja i zamijenimo ga ponašanjem koje nije iz drajvera, nevebalno potvrđujemo dozvolu.

DISC model vam pomaže u vašoj samoproceni. Takođe, može predstavljati test koji vam može pomoći da otkrijete vaše osobine i samim tim vas može ‘smestiti’ u određenu grupu ličnosti. A zašto se baš naziva DISC model i koje su njegove karakteristike, pročitajte u nastavku teksta.

D (Dominance) – Dominantnost - Panter

Osobine osoba koje spadaju u ovu grupu su sledeće: fokusiraju se na ostvarivanje ciljeva, demonstriraju samopouzdanje. Modeli ponašanja: sagledavaju širu sliku, ne biraju reči, prihvataju izazove, prelaze pravo na stvar. Komunikacija: mogu biti grubi u komunikaciji, otovreni. Na primer, mogu vas prekidati dok telefonirate ili čitati poruke dok Vi govorite. Kontakt očima može delovati preteće ili izazivajuće. Deluju nervozno, obično gledaju direktno u sagovornika i naginju se napred, ali samo kada su zaintersovani. Energični su i direktni. Govore brzo, glasno, kratko. Neće zazirati od konflikta, možda ga čak i rado prihvate. Njima je važan rezultat, moć, uspeh, odgovornost, položaj. Na primer, ako govorimo o poslu, ovakvi ljudi su samostalni u radu, veoma su aktivni, pokazuju inicijativu, rešavaju probleme, odlučni su da postignu rezultate uprkos preprekama, izazivaju sebe i druge. Ovakve karakteristike imaju ljudi koji su rođeni da budu lideri.

Osobine

• Brzo djeluje
• Odlučan
• Voli izazove
• Brzo djeluje u teškim situacijama
• Ne voli kašnjenja
• Ne voli nekompetentnost
• Voli kontrolu
• Nezavisni i kompetitivni
• Odlične organizacione sposobnosti
• Brzo završava stvari
• Traži izazove

Stil ponašanja: Energični, direktivni, kontrolišu
Orijentacija: Akcija, rezultat
Najbolji su u: Planiranju, koordinaciji, implementaciji strategije
Dobro reaguju na: Efikasnost, logiku i disciplinu
Ponekad su previše: Kritični, odlučni, imaju tendenciju da kontrolišu

I (Influence) – Uticajnost - Paun

Osobine osoba koje spadaju u ovu grupu: fokusiranje na vršenje uticaja ili ubeđivanje drugih, otvorenost u međuljudskim odnosima. Modeli ponašanja: iskazuju entuzijazam, optimizam, vole da sarađuju, ne vole da ignorišu. Komunikacija: pozitivne su i komunikativne osobe, pričaju priče i anegdote. Energične su, zabavne, govore glasno i sa puno entuzijazma. Mogu delovati nekada površno i impulsivno. Rado dele osećanja sa drugima. Gostoljubivost im je jako važna – prijateljski su raspoložene i učtive. Vole direktan kontakt, imaju puno pokreta rukama i telom. Važna im je sloboda u radu, prilika da utiču na druge ljude, status. Dobri su u predstavljanju proizvoda, usluga, dobri su u građenju mreže kontakata, motivišu druge, unapređuju odnose. Ovakve karakteristike, na primer imaju influenceri, promoteri, osobe koje rade u medijima.

Osobine

• Brz tempo
• Stimulišuć
• Oduševljen
• Spontane akcije
• Spontane odluke
• Voli da je uključen
• Ne voli izolovanost
• Ne voli detalje i činjenice
• Traži odobrenje
• Ima tendenciju da pretjeruje i generalizuje
• Dobre vještine ubjeđivanja
• Skače sa jedne aktivnosti na drugu

Stil ponašanja: Ekspresivni, komunikativni, spontani
Orijentacija: Ljudi
Najbolji su u: Da predstave prednosti ideje i učine ih ubjedljivim
Dobro reaguju na: Entuzijazam, toplinu
Ponekad su previše: Impulsivni, ubjedljivi, sa tendencijom da dramatizuju

S (Steadiness) – Postojanost - Delfin

Osobine osoba koje spadaju u ovu grupu: fokusiranje na saradnju, iskrenost, poverljivost. Modeli ponašanja: ne vole da ih neko požuruje, imaju smireno ponašanje, smiren pristup, pružaju podršku, uslužne su. Komunikacija: vrlo su ljubazne, srdačan, prijateljski, iskren kontakt očima. Uvek su spremne da saslušaju pažljivo i sa puno obzira. Govore tiho, odmereno i pažljivo. Često postavljaju pitanja kako bi razjasnili i potvrdili činjenice. Važna im je sigurnost, stabilno okruženje, podrška, dobri međuljudksi odnosi, osećaj pripadnosti. Takođe,ako govorimo o poslu razvijaju dobre timske odnose, pružaju podršku drugima, razvijaju ekspertske veštine, odgovara im rad u kancelariji, pažljivo završavaju posao. Ovakve karakteristike imaju osobe koje rade u logistici, koje se bave administrativnim poslovima, takođe, osobe koje rade u korisničkom servisu.

Osobine

• Pruža podršku
• Dobar slušalac - pita
• Timski igrač
• Spor u preduzimanju akcije
• Oklijeva da donosi odluke
• Izbjegava konflikte
• Dobro savjetuje
• Traži sigurnost i pripadnost
• Dijeli lična osjećanja i emocije
• Slab u postavljanju ciljeva i
• Izbjegava rizične i nepoznate
• Traži podršku drugih

Stil ponašanja: Prijatni, saradljivi, pružaju podršku
Orijentacija: Odnosi
Najbolji su u: Podršci i pomoći drugima u dostizanju ciljeva
Dobro reaguju na: Prijateljstvo, podršku, odgovornost
Ponekad su previše: Meka srca, popustljivi

C (Compliance) – Saglasnost - Sova

Osobine osoba koje spadaju u ovu grupu: fokusiraju se na kvalitet i tačnost, pravilnost, kompetencije. Modeli ponašanja: vole nezavisnost, objektivno rezonovanje, žele detalje, ne vole da nisu u pravu. Komunikacija: detaljne su, logične, precizne i oprezne kada formulišu pitanje. Veoma su orijentisane na činjenice, detalje i dokaze. U agresivnim ili neprijatnim situacijama trude se da izbegnu previše gledanja sagovornika u oči, trude se da budu oprezne kada je u pitanju pokzivanje osećanja, pa često deluju kao hladne osobe. Govore malo tiše, ujednačenim tempom i bojom glasa (deluje monotono). Važan im je kvalitet, sklad, pravila, jasno definisane uloge i zadaci. Takođe, odogvara im rad sa podacima, odogavara im da prate procedure, diplomatične su sa ljudima, vole da rešavaju kompleksne zadatke, ponašaju se u skladu sa standardima i procedurama kako bi izbegli grešku, konflikt ili opasnost. Osobe sa ovakvim karakteristikama uglavnom se bave finasijama ili računovodstvom.

Osobine

• Traga za činjenicama i podacima
• Vodi računa o vremenu
• Voli oprobano i istinito
• Oprezni su u akcijama
• Oprezni su pri donošenju odluka
• Postavljaju mnogo pitanja u vezi sa specifičnim detaljima
• Rade polako i precizno
• Vole tabele, grafikone, eksponate
• Odlične sposobnosti rješavanja problema
• “Pokaži mi” stav
• Treba da se IZJASNE

Stil ponašanja: Analitični, savjetodavni, rezervisani
Orijentacija: Kvalitet, analiza
Najbolji su u: Administriranju i upravljanju resursima u okviru jasno definisanih pravila
Dobro reaguju na: Preciznost, pouzdanost, saradljivost
Ponekad su previše: Kritični, rezervisani, oslanjaju se na činjenice

Pomoćni izvor: https://www.originalmagazin.com/blog-kutak/disc-model-kojoj-grupi-licnosti-vi-pripadate/

ASERTIVNE VJEŠTINE

• Pauza- ne reagovati odmah, već napraviti pauzu i podsjetiti se: Šta mi je cilj u ovoj situaciji? Šta želim da postignem? Šta osjećam?
• „JA“ govor- „Meni se čini...“, „Imam utisak da...“, „Osjećam se...“ Pomaže Vam da izrazite autentično šta se zbiva, bez fokusa na krivicu druge osobe. To je konstruktivan pristup koji ne odbija drugu stranu da sarađuje. Govorite o stvarima bez optuživanja; govorite o tome kako se osjećate, vidite ili doživljavate stvari.
• Činjenice, a ne interpretacije- govoriti jezikom činjenica, a ne interpretacija, zaključaka, generalizacija i uopštavanja.
• Dijalog- pitam i slušam. Budite orjentisani na rešenje- a ne na problem.
• Gradite povjerenje- razvijati povjerenje kroz: aktivno slušanje, razumijevanje i saosećanje za drugu stranu, parafraziranje onoga što druga strana govori.

ASERTIVNE TEHNIKE

Osnovna asertivna izjava:

Ovo je najčešći tip asertivnog govora koji se može koristiti u mnogim svakodnevnim situacijama. Koristan je u slučaju kada je komunikacija jednostavna. Ovo podrazumijeva da kažete ono što mislite, osjećate ili želite na direktan način: “Mislim da bi trebalo da razgovaramo o konkretnom mjesečnom broju potpisanih ugovora”, “Imam utisak da niste potpuno prihvatili ono što Vam predstvaljam.” Pri korišćenju ovih tehnika potrebno je da budete vrlo jasni u pogledu onoga što hoćete ili nećete: „Ne želim da se fokusiramo na problem koji je postojao, ali želim da osiguramo da se ne ponovi...“.

Saosjećajnost, prepoznavanje emocija druge strane

Koristimo je kada pretpostavljamo neku vrstu osjetljivosti druge strane na naš stav.

• Prvi dio – slušajte aktivno ono što se govori. Razmišljajte o onom što druga osoba želi, osjeća ili treba. Ljudi mnogo bolje slušaju kad osjete da ste i vi slušali njih. Izrazite razumjevanje kroz JASTUK tehniku:
  • Razumijem da…(vam deluje kompleksno…)
  • I da …(i da ste pod velikim vremenskim pritiskom…)
  • I da …(i da želite prioritetne stvari da završite…)
• Drugi dio – pričajte o tome kako se osjećate i šta je vama važno. Ovo je osnovna iskrena odbrana pozicija. Kada saopštite nekom svoja osjećanja, ta osoba će shvatiti da ste otvoreni i iskreni. Vaša osjećanja onda postoje i o njima se ne može raspravljati.
• Treći dio – navedite šta je to što želite. Ovo cijelu transakciju sa nekim pomjera u pozitivnom smjeru, na temelju postignutog razumijevanja.

Primjeri:

• ‘Vidim da ste veoma zauzeti. Značilo bi mi da izdvojite 10 minuta za mene...’
• ‘Očigledno je da imaš jake emocije oko promjena koje bi trebali napraviti. Ja vjerujem da promjene vode ka boljem i tvoja saradnja je od vitalnog značaja. Volio bih da otvoreno prodiskutujemo o ovim promjenama sa tobom, tako da možemo da istražimo problem iz tvog ugla.’

Izražavanje nezadovoljstva:

• Prvi dio – opisuje se šta radi druga osoba. Pažnja je usmjerena na ponašanje (činjenice), ne na ličnost (interpretacije). Primjer: Kada se dešava da...
• Drugi dio – kažite kakav je uticaj toga i kako se vi osjećate povodom tog ponašanja. Pretpostavite da oni nisu imali namjeru da dođe do takvog uticaja. Primjer: loše se osjećam i pravi mi poteškoće

Primjeri:

• ‘Kada se ne javljaš na telefon, moram da prekinem svoj rad i razgovaram sa klijentima. To me ljuti. Nadam se da ćeš regulisati ove stvari ubuduće, jer je to dio tvog posla.’
• ’Kad nam pošaljete ugovore u ovoj kasnoj fazi, mi onda ne možemo da ih odradimo brzo jer ne možemo da pravimo kompromis na račun iscrpnosti i kvaliteta. Ovo me zaista jako brine i volio bih da mi pošaljete ugovore do onog datuma za koji smo se dogovorili.’

Asertivno NE:

Reći ’ne’ može da bude teško. Može izgledati kao odraz sebičnosti, neosjetljivosti i neraspoloženosti za saradnju. Neki ljudi se uplaše pri pomisli na agresivan odgovor druge strane na njihovo ’ne’, a drugi vole da o njima svi misle najbolje, po svaku cijenu. Međutim, u mnogim situacijama ovo ustezanje da se kaže ’ne’ može da vas dovede u veće poteškoće od onih koje bi nastale da ste to izgovorili. Obično ostanemo pri tom pasivnom ’ne’ tako što smišljamo izgovore ili se služimo lažima u službi izgovora. Izgovaranje ovog asertivnog ’ne’ omogućava vam da zadržite samopoštovanje.

Primjer:

Zašto tražite od mene da odem na taj sastanak?

Varijanta 1: U ovom trenutku ne mogu da dam potvrdan odgovor. Moram prvo da budem siguran da ću završiti svoje današnje prioritete pa ću ti tada odgovoriti. Može?

Varijanta 2: Žao mi je, ne mogu. Imam prioritete koje danas moram da završim. Ako odem na taj sastanak, neću moći da njih završim, a veoma su mi važni.

Varijanta 3: Žao mi je, ne mogu, imam prioritetne zadatke koje moram da završim danas. Ako ti odgovara, mogu ti pomoći da se pripremiš za sastanak.

Kažite ’ne’ – kontrolni spisak:

• Procijenite da li je zahtjev druge osobe razuman ili ne. Ako oklijevate ili se ograđujete, to je možda znak da želite da ga odbijete.
• Odbranite svoje pravo da tražite više informacija, pojašnjenje ili vrijeme da odlučite o tome.
• Vježbajte da kažete ne. Izgovorite jednostavno “ne”, bez dugometražnih izjava punih izgovora. Direktno objašnjenje je asertivno.

I imajte uvijek pri ruci:

Pokvarena ploča:

Metod ’pokvarene ploče’ pomaže vam da odbranite svoju poziciju u situaciji kada vam neko prijeti, ne sarađuje ili manipuliše vama. Sve što treba da uradite je da ponovljate istu frazu iznova.

Primjer

SANJA: Ivane, ostavi to što si počeo da radiš. Ovo mi treba do 9 sati ujutro. Moraćeš da radiš do kasno. Žao mi je, ali tako je.
IVAN: Da mogu, ja bih, ali moram da izađem u 6
SANJA: Kakve god planove da imaš, moraćeš da ih promijeniš.
IVAN: Rado bih ti pomogao bilo koje drugo veče, ali večeras moram da izađem u 6
SANJA: Ti izgleda ne uviđaš koliko je ovo važno.
IVAN: Siguran sam da je važno, ali večeras moram da izađem u 6
SANJA: Ivane, obećala sam Rajku da će ovo biti spremno kad dođe ujutro. Nećeš valjda dozvoliti da prekršim svoje obećanje?
IVAN: Uradiću sve što mogu da pomognem, ali moram da izađem do 6
SANJA: Pobogu, Ivane, to mora da se uradi!
IVAN: Siguran sam da mora i uradiću sve što mogu da bih pomogao, ali samo da izađem do 6 sati.
SANJA: Ali ti si najbolja osoba za taj posao i uvijek sam mogla da se oslonim na tebe.
IVAN: Uradiću sve što mogu, samo moram da izađem u 6
SANJA: Čak i ako ti dam samo jedan dio, a ja uradim drugi, opet neće biti gotovo.
IVAN: Radiću na tome punom snagom i doći ću rano ujutro, ali večeras moram da izađem u 6
SANJA: Dobro, hajde da vidimo kako da završimo to.

VAŠA PRAVA:

1. Imate pravo da postavite svoje lične potrebe i prioritete nezavisno od bilo koje uloge koju imate (npr. ćerka, sin, prijatelj, roditelj, partner, pomoćnik, komšija...).
2. Imate pravo da budete tretirani kao inteligentno, sposobno i jednako ljudsko biće.
3. Imate pravo da izrazite kako se osjećate u datoj situaciji.
4. Imate pravo da izrazite svoje mišljenje.
5. Imate pravo da kažete “da “ili “ne” u svoje ime.
6. Imate pravo da pogriješite.
7. Imate pravo da se predomislite.
8. Imate pravo da kažete "ne razumijem".
9. Imate pravo da tražite što vam treba.
10. Imate pravo da ne prihvatite odgovornost za probleme drugih ljudi.
11. Imate pravo da se odnosite prema drugima, a da pri tom niste zavisni od njihovog odobravanja.

VAŠE ODGOVORNOSTI:

1. Imate pravo da izrazite bijes, ali i odgovornost da to uradite na socijalno prihvatljiv način.
2. Imate pravo da napravite grešku, ali i da preuzmete odgovornost za posljedice greške.
3. Imate odgovornost da prava koja pripisujete sebi pripišete i drugima.
4. Imate pravo da tražite šta vam treba, dozvoljavajući drugom pravo da vas odbije.

Postoji širok spektar mišljenja o tome šta je asertivnost, a sva kreću od definicije iz rečnika koja kaže da je asertivnost „insistiranje na pravu ili mišljenju“. Ovo malo jednostrano zvuči.

Druga definicija kaže da je asertivnost „pozitivna, iskrena izjava o našim osjećanjima, željama ili žudnjama drugih ljudi“ – što je bolje, ali i dalje jednostrano.

Ako koristite jednostrani pristup, nećete daleko stići. U ovom svijetu se opstaje samo uz pomoć i saradnju sa drugim ljudima. Da bismo postigli pravu asertivnost, moramo da usvojimo pristup zasnovan na priznavanju uzajamnosti prava, koji kaže da je asertivnost:
“Kada se osoba izražava tako da postiže i održava efekat priznavanja prava obije strane”.

Ovo znači da moramo da se borimo za sopstvena prava, ali i da priznamo i ustanemo u odbranu prava drugih.

Razlozi zbog kojih asertivno ponašanje donosi uspjeh:

• čini da se uzdate u sebe i u druge,
• povećava vaš osećaj odgovornosti za sopstveno ponašanje,
• povećava vaše šanse da dobijete ono što želite,
• čini vas sposobnijim da se nosite sa 'teškim' podređenim kolegama, menadžerima i kupcima,
• čini vas sposobnijim da utičete na okruženje u kome radite,
• štedi vrijeme i energiju i pomaže vam da izbjegnete stresove i konflikte.

Postoji mnoštvo teorija i opisa vrsta ponašanja. Mi ćemo se baviti trima osnovnim vrstama ponašanja:

Pasivno ponašanje

Ako se pasivno ponašate, to znači da ne uspijevate da se izborite za svoja prava ili da izražavate svoje želje, osjećanja ili ubjeđenja na način koji je pun pravdanja, samo-negirajući i takav da ga ljudi često ne uvažavaju.

Pasivno se ponašate kada vjerujete da:

• vaš doprinos mnogo manje vrijedi od doprinosa drugih ljudi,
• drugi ljudi imaju prava, ali vi nemate,
• ono što drugi ljudi žele i osjećaju je važnije od onog što vi želite i osjećate.

Agresivno ponašanje

Agresivno ponašanje se ogleda u tome da govorite šta želite, a ne uzimate u obzir osjećanja ili potrebe drugih ljudi. Zasniva se na ubjeđenju da je ono što vi želite važnije od onog što drugi žele, da imate prava koja drugi nemaju, da imate nešto vrijedno čime možete da doprinesete, a da drugi to nemaju.

Asertivno ponašanje

Asertivno ponašanje podrazumijeva da govorite ono što mislite, osjećate ili u šta vjerujete na neposredan, iskren način bez narušavanja prava, omalovažavanja ubjeđenja ili nipodaštavanja osjećanja drugih ljudi. Ovo podrazumijeva da se zauzmete za vaša prava.

Asertivno se ponašate onda kada vjerujete da:

• imate prava, kao što ih imaju i drugi,
• imate potrebe koje morate da zadovoljite,
• drugi ljudi imaju potrebe koje moraju da zadovolje,
• imate jednak doprinos kao i svi drugi.

Ako je ponašanje sve ono što kažete i što uradite, iz toga slijedi da u svako doba dajete i verbalne i neverbalne znake ponašanja koje praktikujete. Da biste naučili da više praktikujete asertivno ponašanje, prvo treba da umijete da prepoznate kada vi ili drugi ljudi praktikujete ove tri vrste ponašanja.

Iza svake od ovih vrsta ponašanja postoji motiv:

PASIVNO: "Želim da udovoljim drugim ljudima i izbjegnem sukobe."
AGRESIVNO: "Želim da dobijem ono što želim – bez obzira na potrebe drugih ljudi."
ASERTIVNO: "Želim da zadovoljim sopstvene potrebe i želje, kao i želje i potrebe drugih."

PREPOZNAVANJE PASIVNOG PONAŠANJA

Verbalni znaci:

• Rijetke lične izjave, ali uvijek praćene frazama koje ih ublažuju: "Ja bih to voljela tako da uradim, ali naravno, vjerovatno griješim".
• Poštapalice: "ovaj’’, "pa", "eto", "samo", "možda".
• Izjave pravdanja, jezik traženja dozvole i odobrenja: "Stvarno mi je žao što vam dosađujem", "Pitam se da li biste možda mogli", "Da li bi bilo u redu ako bih..."
• Stalno objašnjavanje ponašanja koje umanjuje uticaj izjave: "Siguran sam da ovo nije stvarno važno, ali rekoh čisto da pomenem...".
• Loše pojašnjavanje teme, čak dotle da se ne dođe do poente.
• Samo-osuđujuće izjave: "Ja sam potpuno bespomoćan kada se radi o...", "Ja jednostavno ne umijem da razriješim ovo".

Neverbalni znaci:

• Gestovi: Nervozni pokreti, povlačenje unazad, stisnute šake, pogrbljena ramena, šake sklopljene prema licu.
• Lice: osmijeh slabosti prilikom prihvatanja kritike ili izražavanja bijesa, česte promjene izraza lica.
• Glas i govor: tih govor, mekan izgovor, jednoličan ton, nestaje pri kraju izjave. Govori sa oklijevanjem i često pravi pauze. Neujednačen ritam, često se nakašljava.
• Oči: sklanja pogled, izbjegava direktan kontakt.

PREPOZNAVANJE AGRESIVNOG PONAŠANJA

Verbalni znaci:

• Naglašeno isticanje reči ’ti' u izjavama tipa: "Ti si uradio... i to neće uspjeti", "Ti misliš da...", "Ti griješiš". Ovakve izjave ne uzimaju u obzir stavove, osjećanja ili potrebe drugih ljudi. Stavovi ili mišljenja se izražavaju kao nepobitna činjenica: "Ovo ne može da uspije", "Tvoj sistem ne dolazi u obzir".
• Prijeteće izjave i zahtjevi: "Zar još niste to završili?" "Bolje se bacite na taj posao." "To je glupa ideja, zar ne možete da smislite nešto bolje?"
• Snažno izražen savjet: "To treba ovako da uradite..." "Trebalo je prvo da pričate sa mnom".
• Negativna poređenja: "Ja nikada nemam problema u ovom poslu"; "Moje dijete je uvijek veoma disciplinovano, nije kao Vaše".
• Sarkazam: "Sjajno, stvarno mi nije jasno kako nam to prije nije palo na pamet, to je baš siguran način da impresioniramo šefa".
• Prebacivanje krivice: "Da niste bili tako impulsivni...", "Da samo niste insistirali na tome da prvo prikupimo sve činjenice“..

Neverbalni znaci:

• Gestovi: mahanje prstom, udaranje pesnicom, nestrpljivi pokreti, prekrštene ruke, pridizanje (štrecanje), naginjanje naprijed, ruke na bokovima.
• Lice: stegnute vilice, isturen podbradak, podignute obrve, mrštenje, sarkastičan osmijeh.
• Glas i govor – čvrst ali hladan ton, oštar i prodoran, spreman da vikne, često sarkastično. Odsječan ali brz i tečan govor, akcenat na ’ti’ riječi i riječi optuživanja.
• Oči – direktan kontakt, pokušava da natjera drugu osobu da obori pogled.

PREPOZNAVANJE ASERTIVNOG PONAŠANJA

Verbalni znaci:

• Precizne izjave: "Voljela bih da porazgovaramo o tome i tome..." – jasno izražava ono što želi.
• Izražava stavove kao stavove, a ne kao činjenice: "Iz mog iskustva, ovaj pristup daje dobre rezultate", koje pokazuju da osoba govori u svoje ime.
• Postavljanje pitanja o potrebama, željama i osjećanjima drugih ljudi: "Šta ti o ovome misliš?"
• Sugestije se izražavaju otvoreno, bez jako naglašenog ’savjeta’: "Jeste li razmišljali o tome da probate ovako?"
• Objašnjenja koja razjašnjavaju kontekst izjave: "Voljela bih kad bi mi neko pomogao danas sa ovim, pošto moj asistent sjutra ide na kurs."
• Konstruktivna kritika: "Marko, ima puno slovnih grešaka u ovom izvještaju." – izjava bez iskazivanja krivice i međusobnog optuživanja.
• Fraze rješavanja problema: "Hajde da vidimo da li možemo da nađemo bolji način", "Možeš li da se sjetiš neke alternative?"

Neverbalni znaci:

• Gestovi: otvoreni gestovi i pokreti – mirni, izražajni gestovi rukama. Pravo i opušteno sjedenje i stajanje.
• Lice: prati osjećanja – mršti se da bi iskazao bijes, smije se da bi iskazao zadovoljstvo. Mišići lica su opušteni i mirni.
• Glas i govor: Ravnomjeran i odlučan, topli tonovi usklađene visine. Jasan izgovor, ni previše tih ni previše glasan. Tečan govor, izražajan, sa naglašavanjem ključnih stavki

Strouk je definisan kao jedinica prepoznavanja. Stroukovi su nam neophodni i na psihološkom nivoupredstavljaju jednu od najvažnijih potreba.

STROUK je priznanje, pažnja ili reakcija koju jedna osoba pruža drugoj. Kada se dijete rodi prvo uzimanjeu naručje je prva potvrda (strouk) da je dobrodošlo na ovaj svijet. Kao odrasli i dalje žudimo za fizičkimkontaktom, ali smo naučili da fizički dodir zamijenimo drugim oblicima prepoznavanja. Osmijeh,kompliment, pohvala , pa i mrštenje i uvreda – sve to nam pokazuje da je neko prepoznao da mi postojimo.Glad za strokovima je konstantna i u nedostatku pozitivnih tražimo makar i negativne. (Pročitajte Bajku otoplim pahuljama Klod Stajnera)

POZITIVNI I NEGATIVNI STROUKOVI

Svakom prija pozitivan strouk: “Odlicno urađen izvještaj. Svaka čast!”. Tako zaposleni zna da je njegov radprimijećen i cijenjen. Ako zaposlenom nedostaje strouk (pažnja) može se opredijeliti da ga traži nanegativan način, na primjer da počne da zabušava na poslu, gunđa, ogovara…

VERBALNI I NEVERBALNI

Verbalnim stroukom jasno izrazavate da ste zadovoljni urađenim poslom (postignut plan, rast u prodaji, ojačan portfolio…), i on moze da zvuči poput “Čestitam, odlično urađen posao” ili “Ovo je sjajno, samo tako nastavite” ili “Ovako to rade profesionalci”.. Neverbalni stroukovi su poruke koje šaljemo držanjem tijela, mimikom lica, naglašenim pokretom ili odsustvom pokreta. Rukovanje može poslati niz neizgovorenih poruka:

• Čvrst stisak ruke uz direktan pogled i prijatan izraz lica šalje poruku: Drago mi je što se upoznajemo/ srijećemo, imate svu moju paznju.
• Opuštena ruka i letimičan pogled može da se protumači kao: Rukujemo se jer društvene norme tako nalažu ali prilično sam nezainteresovan/a za Vas.
• Čvrsto ispružena ruka opružena u laktu takozvana “drvena ruka” šalje poruku: Bolje da držimo distancu u svakom smislu, počev od fizičke.

Najbolniji je izostanak strouka/ ignorisanje.

STROUKOVI KOJI I NISU BAŠ DOBRI KAO ŠTO IZGLEDAJU

Plastični strouk - To je strouk koji je dat, ali je jasno da nije iskren: “Odlična strategija, jeste li je prepisali od prošle godine?”.

Plastični strouk je naprosto lažan, u najvećem broju slučajeva odrasli i djeca prepoznaju lažne stroukove.

Nerealni - “Ti si najbolji statističar na svijetu”

Opšti - “Bravo”, “Sjajno”, “Užasno”

Opšti i nerealni strouk se ne vezuju za učinjeno. Mogu se tumačiti kao izraz naklonosti, ili ako su iskazani nemarno, bez osvrta na djelo, kao “otaljavanje posla”.

Nepotrebni - “Zvijezda naše kancelarije”, a zaposleni/a u tom trenutku želi da dobije potvrdu na mišljenje, a ne na fizički izgled ili nastup u komunikaciji.

Ako se zaposlenom daje previše nepotrebnog strouka – npr. referentu monitoringa za nastup, harizmu, izlaganje, može se desiti da se usmjeri na to umjesto na brojke o kojima treba da izvještava.

ADEKVATAN STROUK

Nasuprot gore navedenom, opisni strouk je konkretan, iskren, odgovara na datu situaciju.

Adekvatan strouk PRIMJEĆUJE i KOMENTARIŠE. Ako se strouk daje na adekvatan način u njemu se ne može pretjerati.

OPISNA POHVALA (tehnika za adekvatno davanje strouka)

“Poštujes rokove”, “Juče si na odboru govorio bez treme”, “Vidim da si odgovorio na sva pitanja koja su Italijani poslali, cak i ona koja su bila neobavezujuća. Baš si uložio trud ”, “Koristite novi program, to je za pohvalu”.

Pohvala i najmanjeg pozitivnog pomaka, ali konkretno baš tog pozitivnog pomaka.

Opisno pohvalite i odsustvo negativnog ponašanja: “Vidim da više ne kasniš na posao, imaš obzira prema drugima”.

KAKO primiti strouk?

Neki ljudi još kao djeca odluče da su pozitivni stroukovi rijetki ili nepouzdani i da će umjesto toga živjeti od negativnih. Kad odrastu oni vjerovatno i dalje filtriraju pozitivne i primaju samo negativne. Ovi ljudi više vole štap od šargerepe. Kada im date kompliment velika je šansa da će ga otpisati. Npr: „Sviđa mi se tvoja kosa“ „Uf, da , pa moram se sjetiti ponekad da je operem“.

Ljudi koji su imali posebno teško djetinjstvo mogu da odluče da za njih nije bezbjedno da uopšte primaju stroukove. Ti ljudi toliko snažno filtriraju stroukove da bukvalno odbacuju svaki strouk koji im se nudi. Na taj način, oni održavaju sigurnost svog Djeteta, ali se lišavaju stroukova koje bi sasvim bezbjedno mogli da prihvate kao odrasli. Ukoliko ne nađu način da propuštaju stroukove kroz filter, na kraju će se povući u sebe i postaće depresivni.

Kako primate strouk je važno kao i to kako ga dajete.
“Baš ti je lijepa nova haljina”.
“A to mi je od prošle godine”.

Samostroukiranje

Većina nas je i u odraslom dobu sklona da umanjuje svoja dostignuća, čak i pred samim sobom. Kada to radimo mi ograničamo važan izvor stroukova: “samostroukiranje”. Svjesnost o svojim vrlinama i manama je ok. Pohvalite sebe. Čestitajte sebi.

Koje su vaše snage? Koje su snage vašeg djeteta? Neka snage budu vidljive i stroukirane.

Transakcija se dešava kada vam neko ponudi neku vrstu komunikacije, a vi mu odgovorite. Stručnimjezikom rečeno početna komunikacija se zove stimulus, a uzvratna odgovor. Bern je transakciju opisao kao“osnovnu jedinicu pažnje”.

Paralelne transakcije- zovu se i očekivane transakcije. Sada kada su nam dobro poznata Ego stanja

možemo jednostavno objasniti tok paralelnih transakcija. Paralelne transakcije su one kod kojih odgovordolazi is onog Ego stanja kojem je pitanje bilo i postavljeno. Npr. ako nekoga pitate koliko je sati,postavljate pitanje njegovom Odraslom i očekujete da vam iz Odraslog i odgovori.

O: “Koliko je sati?”
O: “ Sad će devet”

Pitanje se može postaviti i iz Ego stanja Roditelja Ego stanju djeteta, ako sagovornik da odgovor iz Ego stanja djeteta transakcija je paralelna kao u sledećem primjeru:

R: “Opet kasniš!”
D: “ Izvinite, neće se ponoviti”

Sve dok je transakcija paralelna komunikacija može da teče.

Ukrštene transakcije- su one kod kojih je pitanje postavljeno jednom Ego stanju ali odogovor ne dolazi iz tog već iz nekog drugog Ego stanja. U proslom primjeru smo nekoga pitali koliko je sati, očekujući odgovor iz njegovog Odraslog, međutim ako nam on odgovori iz svog roditelja, to izgleda ovako:

O: Koliko je sati?
O: Dosta mi je tvojeg : “Koliko je sati?”, nosi svoj sat, ne dosadjuj mi više!

Ove transakcije se još mogu zvati i presječene transakcije, jer kad sagovornik presiječe transakciju time neočekivanom reakcijom postoji osjećaj kao da je se presijekao i tok komunikacije. Kada se transakcije ukrste komunikacija se prekida.

Neki oblici Ukrštenih transakcija:

Transferna transakcija- Kada na stimulus iz Odraslog drugi odgovori iz nekog drugog ego stanja to najčešćeukazuje da je došlo do nesjvesne projekcije. Kod transfernih transakcija osoba B nije doživjela stimuluskoji joj je uputila osoba A kao stimulus iz Odraslog, već iz Roditelja, zbog čega i odgovara Roditelju. Kadana primjer osoba A iz svog Odraslog pita Odraslog osobe B: „Da li znate ko je to uzeo?”, a osoba B odgovaraiz svog jdeteta: „Nisam ja, majke mi!”.

Kontratransferna transakcija- Kada na stimulus upućen Odraslom iz Odraslog:. „Da li znate ko je to uzeo?”druga osoba odgovara iz Roditelja „Kako ja da znam da niste vi?!”. Ovo često ukazuje na to da drugoga nedoživljava da je na istom nivou, već ga patronizira.

Frustrirajuća transakcija- Ova transakcija je dobila naziv po tome što se inicijator komunikacije osjećafrustrirano. Umjesto da dobije neku reakciju Njegujućeg Roditelja osoba je dobila „hladnog” Odraslog. Naprimjer, dijete koje je neko vrijeme spavalo, naglo se budi i počinje da vrišti. Majka ulijeće u djetetovusobu i uporno pita dete: „Šta se desilo?”

Napadačka ili svađalačka transakcija- Ovo je tipična transakcija koja se pojavljuje u svađama, kada svakaod osoba očekuje od one druge da joj se podredi i da prizna „grešku”. Ovakve transakcije su tipične zarazličite igre moći: „Ja sam jači i zato ću ja natjerati tebe da promijeniš ponašanje!” – „E vala nećeš, ja samjači i ti ćeš promijeniti svoje ponašanje!”. Oba sagovornika iz svog Odraslog adresiraju sagovornikovoDijete.

Skrivene transakcije- su one transakcije koje na vidljivom (socijalnom) nivou izledaju kao otvorene, azapravo na nevidljivom (psihološkom) nivou imaju skrivenu poruku. Sagovornici verbalno komuniciraju irazmjenjuju jedan sadržaj a ispod toga se neverblno šalje niz drugih poruka. Za razliku od socijalnog nivoakomunikacije koji je nivo eksplicitne, očigledne poruke, psihološki nivo komunikacije je nivo implicitne,prikrivene ili dobro skrivene poruke. Ove transakcije se upravo zbog prikrivenosti psihološkog nivoakomunikacije zovu skrivene ili ulteriorne transakcije (eng. ulterior, skriveno).

Primjer: Kada jedan kolega pita drugog gdje mu je heftalica, na vidljivom (socijalnom) nivou on vrširazmjenu informacija na nivou Odrasli- Odrasli, međutim njegov ton i intonacija mogu da prenesu nizdrugih poruka poput: ”Uvijek mi staviš stvari na pogrešno mjesto” ili “Neuredan ti je sto” ili “Ti sikomplikovana osoba”.

Neki oblici Skrivenih transakcija su Duple i Ugaone transakcije.

Duple transakcije- Pod duplim transakcijama podrazumijevamo takve transakcije u kojima obije stranekomuniciraju i na socijalnom i na psihološkom nivou. Duple transakcije mogu biti paralelne i ukrštene, uzavisnosti od toga da li između osoba postoji saglasnost ili nesaglasnost o komunikacijskom odnosu.

Paralelne duple transakcije- su uobičajene za razne oblike skrivene komunikacije kada uključene osobežele da sadržaj njihove komunikacije ostane tajan pred trećim prisutnim osobama. Ove transakcije suuobičajene i prilikom upoznavanja kada obije strane testiraju jedna drugu i provjeravaju da li bi mogle dauspostave onaj komunikacijski odnos kakav bi željele. Paralelne duple transakcije su takođe veomaprisutne u komunikaciji između ljudi koji nisu međusobno bliski (javna komunikacija). Takođe su povezanes pravilima lijepog ponašanja gdje se smatra da je psihološka poruka daleko civilizovaniji oblikkomunikacije u odnosu na direktnu iskrenu poruku. Razlog je to što se indirektnom komunikacijom na psihološkom nivou više „čuvaju” osjećanja drugih ljudi, posebno pred trećim licima koji su svedocikomunikacije.

Socijalni nivo- Osoba A „Koliko traju ove grupe?”, Osoba B „Trebalo bi devedeset minuta.”
Psihološki nivo- Osoba A „Kako mi je dosadno”, Osoba B „Da i meni se odužilo.”

Socijalni nivo- Osoba A „Grupa počinje tačno u pet”, Osoba B „Potrudiću se da stignem na vrijeme.”
Psihološki nivo- Osoba A „Nemoj da kasniš!”, Osoba B „Ipak ću zakasniti.”

Ukštene duple transakcije- uključene osobe obično ne dijele istu definiciju svog komunikacijskog odnosa.Često se „civilizovane” svađe sastoje upravo iz serije ukrštenih duplih transakcija.

Socijalni nivo- Osoba A „Grupa počinje tačno u pet”, Osoba B „Hvala na obavještenju. Zaista ste veoma ljubazni.”
Psihološki nivo- Osoba A „Nemoj da kasniš!”, Osoba B„Tebe se ne tiče kada ću ja doći.”

Ugaone transakcije- Ovo je posebna vrsta skrivene transakcije koju je definisao Erik Bern. Kod ovetransakcije se osoba na socijalnom nivou obraća sagovorniku iz Ego stanja Odraslog u Ego stanje Odraslog.Ali on u stvari iz svog ego stanja Odraslog šalje skrivenu poruku Ego stanju Djeteta nadajući se da će“upecati” Dijete sagovornika i dobiti reakciju iz njega. Vjerovatno ste iskusili nešto slično u nekojprodavnici, gdje vam se baš sviđa više predmeta za kuću i pitate za neki artikal iz svog Odraslog: “Možeteli mi reći kolika je cijena?”, a dobijate odgovor naizgled iz Odraslog: “Taj je došao samo u jednomprimjerku, košta 50 eura”. U stvari vam je “bačena udica” za vaše Dijete da mu probudi želju da ima neštošto niko nema. Ugaone transakcije su uvek manipulacije jer psihološku poruku namjerno priprema iupućuje Odrasli na način da je drugi nije svestan jer poruka samo na taj način može postići efekat.Manipulacije ugaonom transakcijom funkcionišu tako što psihološka poruka poziva prkos, inat ili buntdruge strane.

„Lijepa riječ je kao lijepo stablo, korjen mu je duboko u zemlji a grane se pod nebo uzdižu“
Meša Selimović

KRITIKUJUĆI RODITELJ

Pozitivan aspekt:
Jasno daje uputstva šta i kako treba da se radi.
Diktira dinamiku rada. Drži sve pod kontrolom.
Prati svakog zaposlenog i poznata mu je svaka faza posla.
Doživljavaju ga kao zahtjevnog ali pravednog.
Drugi u radu sa njim daju svoj maximum i insisitiraju na tačnosti.
Odlučnost. Orjentisanost na cilj.

Posebno efikasan:
Za sve situacije kada treba postavljanje pravila i jasnih granica; Preuzimanje kontrole. Donošenje nepopularnih odluka.

Mogući problemi:
Nefleksibilan. Oslanja se na svoju moć i autoritet, pa može previdjeti realnost. Nespreman da čuje tuđe mišljenje.
Porukama “Uvijek može bolje” ili “Dobro je ali nije savršeno” može umanjivati motivaciju saradnika.
Napet je i pod stresom, a taj stres servira i svojoj okolini.
Saradnici su u strahu od kritike i nezadovoljstva i zato rade pod stresom. Često instiktivno ulaze u ulogu adaptiranog djeteta što ih onemogućava da koriste svoj puni potencijal.
Može izostati empatija. Pretjerana krutost.

Možete ga prepoznati i po:
Namrgođenim obrvama, odmahivanjima rukom na tuđe sugestije, prekrštenim rukama, krutim stavom…
Po rečenicama “Ovome će biti kraj jednom za zauvijek”, “Zapamti dobro”, “Nikada nemoj….” “ Kako ti je to palo na pamet?” Ili riječima: dosada, glup, strašno, nevaspitan…

NJEGUJUĆI RODITELJ

Pozitivan aspekt:
On je pouzdan i širi osjećaj sigurnosti. U poslu vidi i ljude.
Nesebično prenosi znanja i djeluje motivišuće na okolinu.
Podržava rast i razvoj svojih zaposlenih.
Saradnici su vezani za njega i osjećaju da sa njim nemaju samo poslovni vec prijateljski odnos.
Samim tim posao doživljavaju kao svoj i daju sve od sebe.
Podstiče lojalnost. Stvara tim odanih saradnika.
Strpljiv i uporan.

Posebno efikasan:
Za edukovanje novih zaposlenih; Razvoj lojalnosti; Podršku prilikom napredovanja.

Mogući problemi:
On ne delegira zadatke i preuzima previše na sebe. Radi i svoj i tudji posao.
Postaje iscrpljen i postepeno gubi na efikasnosti. Vremenom u njemu se može javiti nezadovoljstvo koje je na pravi pogled bez razloga, iako ima jako duboke korijene u dugoročnom nezadovoljstvu I nedostatku vremena za svoje želje i potrebe. Njegovi saradnici neće preuzimati inicijativu i počeće pasivno da se ponašaju I ne koriste svoje Odraslo stanje jer im neko drugi rješeva zadatke. Njihov potencijal nije u potpunosti iskorišćen i ne rade na svom rastu i razvoju samostalno.

Možete ga prepoznati i po:
Tapšanjem po ramenu ili po glavi, tepanjem, uzdisanjem, coktanjem jezikom, uvijek je tu da da savjet, provjerava druge, “Sjećaš li se što sam ti rekao?” “Da sam na tvom mjestu…” “ Draga moja” “Trebao bi da..”, „ Poslušaj ti mene“ Donosi pitu koju je spremio za kolege.

ADAPTIRANO DIJETE

Pozitivan aspekt:
Timski igrač. Ljubazan i njegovi saradnici se osjećaju prijatno. On zna da sluša i da prepozna energiju i potrebe okoline. Za njega nema nepoznanica u socijalnim aspektima radnog ambijenta.
Njegovi saradnici imaju slobodu da ispolje samoinicijativu. Nemaju strah da se izraze. Prilaze mu otvoreno.
On poštuje dogovoreno. Odgovorno pristupa zadatku. Voli red.
Spreman je da nađe zajednički jezik. Kada je sve pod kontrolom osjeća se sigurno i stremi naprijed.

Posebno efikasan:
Za implementaciju novih pravila, realizaciju projektnih zadataka, preciznost

Mogući problemi:
Izbjegava konfrontaciju. Ne iznosi svoje mišljenje i ne ispoljava svoja neslagaja. Nerazriješene stvari komplikuju odnose. Krivi druge za neuspjeh. Okolina nekad ne razumije zašto je naduren ili ljut jer dugo ćuti o svojim nezadovoljstvima. Njegovim saradnicima nisu jasna “pravila igre”, ne razumiju promjenjljivost i burne reakcije koje se nekada dese. Hijererhija uloga na poslu nije u skladu sa ponašanjima. Dugoročno nastaje jaz u komunikaciji i dolazi do otudjenja. Neplanirane stvari izazvivaju
nesigurnost I zbunjenost.

Možete ga prepoznati i po:
Dobroj vještini slušanja. Poštovanjem pravila. Podizanjem ruke kada želi nešto da kaže. Dostupnosti i van radnog vremena. Iznenadna ljutnja I durenje, drhtanje usne, poteškoćom da održi kontakt očima, tremom i rečenicama “Htio bih da…”, “Samo želim da….” “Baš me briga”, “ Ne zanima me..”

SLOBODNO DIJETE

Pozitivan aspekt:
On je pokretač koji je inspirisan promjenama.
Ima viziju koja je često ispred svog vremena.
Nema strah od nepredvidih okolnosti, zabavljaju ga. Voli izazove.
Njegovi saradnici rade u dinamičnom i prijatnom okruženju. Osjećaju da su dio pionirskih procesa i da kreiraju budućnost. Razvijaju kod sebe, ljubav prema dinamici i inovativno ponašanje.

Posebno efikasan:
Za kreativna rješenja, razvoj, viziju, u brzorastućim poslovnim okruženjima

Negativan aspekt:
Ne dovodi posao do kraja, kada vidi kako se nešto radi gubi interesovanje i traži novi izazov. Zamaraju ga dugoročni projekti. Kada mu nešto ne prija jednostavno se isključi.
Svojom nestalnošću ruši motivciju okoline. Posao može da trpi ukoliko njegovi saradnici nisu spremni na česte promjene strategija. Takodje, moraju da nadomijeste njegovu nesistematičnost i zapostavljaju svoje
zadatke.

Možete ga prepoznati i po:
Vrpoljenju. Kikotanju. Spremnosti da se šali. Otežanom poštovanju konteksta u kojem se nalazi. Dobrim idejama. Nepredvidivosti. Spremnosti za akciju. Nepimjerenim riječima. Puno pitanja. Garderobi i detaljima koji privlače pažnju. Kreativnim rješenjima.

ODRASLI

Pozitivan aspekt:
Odrasli je prisutan sada i ovdje. Realno sagledava situaciju. Vidi širu sliku. Prikuplja informacije i tek onda donosi odluke. Spreman je da čuje I druga mišljenja. Svjestan je svojih snaga I slabosti I efikasno upravlja njima. On zna da ima na raspolaganju razne opcije. Otvoren je u komunikaciji. Koristi ugovor. On razumije da su ljudi različiti. Neslaganje otvoreno izražava, ali isto tako pruža pozitivan fidbek. U poslovnom ambijentu odrasli ima rješenje, ako nema svoje, on zna gdje da ga potraži. Zanimaju ga konkretne, opipljive stvari i informacije. Operativan je i ima stvari u svojim rukama. Saradnici u njega imaju povjerenja I znaju da će biti uvaženi, primijećeni I adekvatno uključeni.

Posebno je efikasan:
Održavanje stabilnosti biznisa; procjene rizika; pregovore; dobru komunikaciju;

Mogući problemi:
Nespremnost da se preuzme rizik iznad procijenjenog; Manjak pozitivne energije u njegovom prisustvu;
Saradnici ga mogu smatrati hladnim; Moguće zamaranje nakon godina rada i zaključivanje “Čemu sve ovo?”

Možete ga prepoznati i po:
Postavljanju konkretnih I fokusiranih pitanja “Kad?”, “ Koliko?”, “U Koliko sati, sa kim, gdje ?” Kada vam treba odjektivno mišljenje prvo ćete pozvati kolegu Odraslog. A on će početi diskusiju sa “po mom mišljenju…” Na koktelu se neće pretjerano zabavljati, nego već preglada kalendar za sjutra.

Model ego stanja osmislio je Erik Bern. To je osnovni model koji koristimo da bi shvatili unutrašnjapsihološka dešavanja u ljudima.

Model ego stanja nas uči da možemo posmatrati naš unutrašnji svijet kao da se sastoji od tri različite sferekoje se nazivaju roditeljsko ego stanje, odraslo ego stanje i dječije ego stanje.

Predstavljamo ih sa tri kruga, jedan na drugom, gdje je roditeljsko ego stanje na vrhu, odraslo u sredini, adječije na dnu. Svako ego stanje je cjelina za sebe, pa mišljenje, osjećanje i ponašanje postoji u svakomeod njih.

Po internacionalnom dogovoru nazivi ego stanja se skraćeno imenuju sa Roditelj, Dijete i Odrasli i pišu sevelikim slovom da se zna da se misli na ego stanja.

Roditelj je ego stanje iz kojeg osoba postupa, osjeća i misli oponašajući svoje roditelje (ili roditeljskefigure).

Odrasli je ego stanje iz kojeg osoba postupa, osjeća i misli u skladu sa realitetom/ovdje i sada. Tadapostupamo prema objektivnoj procjeni stvarnosti.

Dijete je ego stanje iz kojeg osoba postupa, osjeća i misli kao što je to činila u djetinjstvu.

Primjer / Osoba pogleda kroz prozor i slučajno vidi da se komšija sunča go.

Kritikujući roditelj: Ovo je nečuveno, neka se skida go u svoja četiri zida. Čak imam želju da ga polijemhladnom vodom.

Njegujući roditelj: Ovo je nepromišljeno, Sunce je jako iako nismo na moru, treba da se namaže ako neželi sav da izgori.

Slobodno dijete: Ovo je strava! Kako se ja toga nisam sjetio?!

Adaptirano dijete: Ovo je blam! Stidim se sto sam ga vidio/vidjela ovako golog.

Roditeljsko ego stanje (R)

Roditeljsko ego stanje predstavlja sliku unutrašnjeg doživljaja naših roditelja ili staratelja kada smo bili djeca.

Kao djeca mi vidimo svoje roditelje, njihove roditelje i druge nama značajne osobe iz naše tada ograničeneperspektive (recimo, tata je bio stalno ljut, ali mi nismo mogli da znamo da je to zato što je imao problemana poslu i strahovao da ne izgubi posao) i mi smo to povezivali sa sobom (kao dijete osjećao sam svevrijeme da je tata ljut na mene i to je sigurno zato što nisam ispunio njegova očekivanja, a ne zato što imaproblema na poslu). To se dešava jer djeca još uvijek nemaju kognitivnu sposobnost da se decentriraju,odnosno da ne vide sebe kao centar svijeta. Tako je ova ograničena perspektiva kroz koju smo vidjeli našeroditelje postala kao matrica koju čuvamo u sebi. U TA terminima, mi introjektujemo naše roditelje ičuvamo u sebi njihovu psihološku kopiju za buduća dešavanja.

Često nam ovo pomaže da usvojimo korisna pravila, saznanja o svijetu, kako da se brinemo o sebi idrugima, itd. Međutim, ako su nam roditelji dali "pogrešne" informacije, ili živjeli sami po ne bašupotrebljivim pravilima, mi introjektujemo nešto od čega nemamo puno koristi kasnije u životu.Roditeljske stavove obično usvajamo u cjelini i ne razmišljamo svjesno da li se mi slažemo sa pravilimakoje smo dobili od roditelja. Roditeljeske poruke mogu biti prevaziđene, jer se društvo vremenompromijenilo. Roditeljeske poruke često mogu biti i veoma štetne. Na primjer, roditeljska poruka da "nikadaništa neće postati od tebe", iako izgovorena u bijesu, može da oteža osobi da uspije kada odraste. Takođeroditeljsko ego stanje može da se doživi kao unutrašnji kritikujući glas koji komentariše sve što radimo (naprimjer: ništa ne valjaš, nikada nećeš uspjeti, to nije dobro, što ne uradiš ovako, ti to ne možeš, ti si glup,ti si beskoristan itd).

Roditeljske poruke mogu se otkriti kada se umirite i obratite pažnju na ono što vam se dešava u glavi. Svemisli koje čujemo, a počinju sa "ti moraš" ili "ti treba" obično potiču iz Roditelja. U Roditelja obično ulazimou stresnim situacijama i često u sopstvenim roditeljkim ulogamay

Kad smo u Odraslom ego stanju mi smo u sadašnjosti. Svjesni smo svih svojih opcija i u kontaktu smo sadešavanjem sada i ovdje. Možemo iskusiti osjećanja kao odgovor na ono što se dešava sada i ovdje -osjećati tugu kada se prijatelj odseli - i naš obrazac ponašanja je u skladu sa našim mislima i osjećanjima.U Odraslom smo svjesni šta je stvarno, a šta nije i primjenjujemo obrasce za rešavanje problema kada seoni pojave. Možemo tražiti pomoć i donijeti zdrave odluke. Živjeti u sada i ovdje dopušta da se razvijuspontanost i intimnost.

Kada se pomjerimo iz odraslog ego stanja mi se iz sadašnjsti vraćamo u prošlost, bilo da smo u Roditeljuili u Djetetu. Možemo se ili potpuno pomjeriti u drugo ego stanje ili možemo ga doživjeti kao unutrašnjiuticaj koji liči na unutrašnji kritički glas (obično Roditelj) ili neprestan osjećaj sumnje u sebe (obično Dijete).Možemo provoditi dosta vremena u Odraslom, ali u stresnim situacijama ili kod određenih događaja kojinas podsjećaju na prošlost imamo težnju da se pomjerimo iz Odraslog u Roditelja ili Dijete.

Model ego stanja daje nam našu istorijsku psihološku sliku. Kada smo pod stresom ponašamo se postrarim obrascima, preuzetim od naših roditelja (roditeljsko ego stanje) ili prema onima koje smo imalikao djeca (dečije ego stanje). Roditeljsko ego stanje može da uključi različita ponašanja - od majke i odoca, a moguća su i od drugih ljudi sa kojima smo u detinjstvu bili bliski.

Dječije ego stanje (D)

Važno je zapamtiti da su nam njega i pažnja pruženi u djetinjstvu omogućili da odrastemo u funkcionalneodrasle i ova iskustva su integrisana u našem odraslom ego stanju. Ali ono što je preostalo u dječijem egostanju su sva iskustva koja su izazivala anksioznost, tugu, bijes, stid, i druga iskustva koja još uvijek nismoprevazišli. Ovi zaostaci mogu biti raspoređeni duž linije razvoja ili grupisani oko određenih događaja.

Iz ego stanja djeteta reagujemo kao dijete koje smo nekada bili, ne glumimo, već reagujemo spontano,impulsivno, te slobodno ispoljavamo emocije – ljubav, mržnju, radost, i tada smo slobodno dijete.

Kada su reakcije kreativne ili filozofske, ili kada smo intuitivni, i tada ispoljavamo ego stanje djeteta.

Kada smo uplašeni, stidimo se ili osjećamo krivicu, a to nije adekvatno realnoj situaciji, tada djelujemo iztakozvanog adaptiranog djeteta.

Transakcionom analizom dijete se vidi kao izvor kreativnosti, zabave i rađanja emocija koje su spontane.Da nema tog djeteta u nama gotovo da ne bismo se zaljubljivali, divili prirodi, voljeli cvijeće i životinje, biliradosni, smijali se…

Funkcionalna analiza ego stanja

„Kao mali naučio sam da ako želim da prođem bez kazne, dobro je da budem jako miran, da se ljubazno javljam i komšijama koji mi se nikako nisu sviđali. Često bih se smijao kad bi se drugi smijali, jer sam uvidio da to tako treba, a nije mi bilo uvijek smiješno. I danas radim slična ponašanja kad treba nekome da se dopadnem.“ ADAPTIRANO DIJETE

„Prije škole sam počela da ludujem za vožnjom bicikla. I danas svaku priliku koristim da uhvatim po koji krug.“ SLOBODNO DIJETE

„Dešava mi se da uhvatim sebe kako vičem na svoje dijete iste rečenice koje su meni moji nekada jače od mene.“ KRITIKUJUĆI RODITELJ

„Juče sam sa zadovoljstvom ispržila palačinke za desetoro djece. Nije mi bilo teško, prisjetila sam se da je moja baba tako nama radila.“ NJEGUJUĆI RODITELJ

Transakciona analiza (skraćeno TA) je teorija ličnosti i komunikacije i predstavlja moćan psihoterapijskisistem za lični rast i promjenu. Transakciona analiza je i socijalna psihologija koju je razvio ljekar i psihijatarErik Bern. Tokom poslednje četiri decenije, teorija Erika Berna se razvila tako da je postala jedna odnajznačajnijih metodologija u savjetovanju pojedinaca, parova, roditelja, ali izuzetno uspješna u poljuedukacije i organizacionog razvoja.

TA je zvanično prihvaćena kao psihoterapijski modalitet od strane Evropske asocijacije za psihoterapiju(EAP).

Osnovne filozofske pretpostavke na kojima počiva Transakciona analiza:

• Svi ljudi su OK.
• Svako ima sposobnost da misli.
• Ljudi odlučuju o svojoj sudbini, a te odluke se mogu mijenjati.

Erik Bern je želio da TA bude razumljiva i dostupna svakome. On sam je koristio jednostavne riječi da biopisao svoje razmišljanje. I mada su riječi koje je koristio bile jednostavne, same ideje su bile složene isuptilne.

Erik Bern (1910-1970) je rođen u Montrealu, a životni i radni
vijek je proveo u San Francisku (gdje je i danas glavno uporište
TA). Za sobom je ostavio duboku i sistematičnu teoriju ličnosti i
raspon alatki koje se koriste svuda po svijetu kako bi se
promovisalo zdravlje i razvoj.Trening u psihoanalizi Bern je
započeo kod Pola Federna 1947 godine, koji je radio sa Frojdom
u Beču, a kasnije Bern postaje klijent Erika Eriksona. Oba ova
psihoanalitičara su uticala na Bernov teorijski razvoj. Federn
konkretno je uticao na razvoj Bernovih ideja o ego stanjima.
Bernova najpoznatija knjiga “Kojiu igru igraš”, je internacionalni
bestseler koji je uticao na način kako ljudi misle i razumiju
međusobne odnose. Ideja o unutrašnjem Djetetu, o Igrama, o
Stroukovima i o Životnom skriptu su sada termini koji se koriste
izvan TA zajednice i ušle su u svakodnevni rečnik. Poslednja
knjiga je izdata posthumno “Šta kažeš posle zdravo”. Ova knjiga
je rezime većeg dijela teorije i poslednjih dostignuća njegove TA
teorije.

„Želja za istinom ućutkuje se odgovorima koji imaju težinu
neospornog autoriteta.“
P.Tilič